×
Kako da nemuslimanima dokažemo da je islam tolerantna i jednostavna vjera?

Tolerancija islama

] Bosanski – Bosnian – بوسني [

Muhammed b. Ibrahim et-Tuvejdžiri

Prijevod:

Mirnes Škrijelj

Revizija:

Ersan Grahovac

2014 - 1435

﴿سماحة الإسلام﴾

« باللغة البوسنية »

محمد بن إبراهيم التويجري

ترجمة:

مرنس شكريل

مراجعة:

أرسان غراهوفاتس

2014 - 1435

Tolerancija islama

Pitanje:

Kako da nemuslimanima dokažemo da je islam tolerantna i jednostavna vjera?

Odgovor:

Hvala Allahu Uzvišenom.

Islam je vjera samilosti i blagosti, vjera opraštanja i lahkoće, i nije Allah Uzvišeni zadužio ovaj ummet osim s onim što je u mogućnosti da izvrši. Što uradiš od dobra bit ćeš nagrađen za njega, a što budeš uradio od loših djela odgovarat ćeš za njih, kao što kaže Uzvišeni: Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih: u njegovu korist je dobro koje učini, a na njegovu štetu zlo koje uradi. (El-Bekara, 286.)

I oslobodio je Allah Uzvišeni muslimane poteškoća i opterećenja u svim propisima, kaže Uzvišeni: On vas je izabrao i u vjeri vam ništa nije teško propisao. (El-Hadždž, 78.)

I svaki grijeh u koji upadne musliman zbog greške, iz zaborava, ili pod prisilom, njemu je od Allaha oprošteno, kao što kaže Uzvišeni: Gospodaru naš, ne kazni nas ako zaboravimo ili što nehotice učinimo. (El-Bekara, 286.)

I rekao je Allah da će im oprostiti.

Musliman će biti obračunavan za ono što namjerno uradi a ne ono što greškom učini, kao što kaže Uzvišeni: Nije grijeh ako u tome pogriješite, grijeh je ako to namjerno učinite. (El-Ahzab, 5.)

Allah je Blag i Milostiv, poslao je Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, sa olakšavanjem i tolerancijom, kaže Uzvišeni: Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate. (El-Bekara, 185.)

Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Vjera (islam) je lahka. Niko se neće hrvati sa ovom vjerom, a da ga ona ne savlada[1]. Budite umjereni, radite ispravno (bez pretjerivanja i bez zanemarivanja), i obveseljavajte.“ Bilježi Buhari, 39.

A šejtan je čovjekov najveći neprijatelj, odvraća ga od njegovog Gospodara, i ulješava mu njegove grijehe, kao što kaže Uzvišeni: Njima je ovladao šejtan i učinio da zaborave na Allaha. Oni su na šejtanovoj strani, a onī na šejtanovoj strani će, sigurno, nastradati. (El-Mudžadela, 19.)

I govor duše Allah Uzvišeni oprašta, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Zaista je Allah oprostio mom ummetu ono na što ga njegova duša nagovara, sve dok to ne uradi ili progovori.“ Bilježi Muslim, 127.

Ko bude uradio kakvo loše djelo pa mu ga Allah sakrije nije mu dozvoljeno da on poslije priča o tome, zbog riječi kaže Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „Svakom od mog ummeta će biti oprošteno osim onima koji iznose svoje grijehe.“ Bilježi Muslim, 2990.

Ako insan pogriješi pa se pokaje Allahu, Allah će mu primiti pokajanje. Gospodar vaš je sam Sebi propisao da bude milostiv: ako neko od vas kakvo ružno djelo iz lahkomislenosti učini, pa se poslije pokaje i popravi – pa, Allah će doista oprostiti i samilostan biti. (El-En'am, 54.)

Allah je Plemenit i umnožava nagradu za dobra djela, i oprašta loša djela, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prenoseći od svog Gospodara Uzvišenog da je rekao: „Zaista je Allah zapisao dobra i loša djela, onda ih je pojasnio, pa ko bude htio da uradi dobro pa ga ne bude uradio, Allah će mu upisati cijelo dobro djelo, a ako se bude potrudio da ga uradi i uradi ga, Allah će mu upisati deset sevaba, pa sve do sedam stotina puta, i još više od toga. A onaj ko bude htio da uradi kakvo loše djelo pa ga ne uradi, Allah će mu upisati čitavo dobro djelo, a ako se bude potrudio pa uradi loše djelo, Allah će mu upisati jedan grijeh.“ Bilježi Buhari.

[1] Ibnul-Munir kaže: „Ovim se ne misli na zabranu nastojanja da se ibadet što potpunije i savršenije izvrši, jer je to pohvalna stvar, već se zabranjuje pretjerivanje koje vodi u klonulost, ili pretjerivanje u nafilama koje vodi ostavljanju onoga što je preče, ili odlaganje farza van njegovog vremena. Primjer toga je čovjek koji probdije cijelu noć i bori se protiv sna, ali ga san savlada na kraju noći pa prespava klanjanje sabah namaza u džematu, ili klanjanje sabah namaza u odabranom vremenu, ili dok ne izađe Sunce, pa prođe namasko vrijeme.“ Vidjeti: Ibn Hadžer, Fethul-Bari, 1/94., Darul-Ma'rife, 1379. h.g.